Knjigovodstveni računi
CONTO = RAČUN
- je tabelarni pregled na kojem iskazujemo stanje i promjene na pojedinim ekonomskim kategorijama :
§ sredstvima i izvorima sredstava
§ rashodima
§ prihodima
§ rezultatu poslovanja
- osoba koja PRIMA ( novac , materijal ) DUGUJE , a osoba koja DAJE ( novac , materijal ) POTRAŽUJE
- za knjiženje jednog poslovnog događaja potrebno je najmanje dva računa od kojih jedan duguje a drugi potražuje
- knjiženje poslovnog događaja na dugovnu stranu nazivamo STAVKOM , a potražna strana odgovarajućeg knjigovodstvenog računa za isti poslovni događaj naziva se PROTUSTAVKOM
DUGUJE
POTRAŽUJE
Ulaz
Izlaz
Primitak
Izdatak
Tereti se
Priznaje se
PODJELA KNJIGOVODSTVENIH RAČUNA
- knjigovodstvene račune možemo podijeliti :
1. po obliku
2. po sadržaju
3. prema računima iskazivanja uspješnosti poslovanja
4. prema samostalnosti
5. prema mogućnosti raščlanjivanja
6. prema položaju u bilanci
1.KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PO OBLIKU :
· po pagini ( stranica ) – jednostrani račun , najčešće u upotrebi
Stupci u tabeli
datum temeljnica opis duguje potražuje
· -po foliji ( dvije stranice ) – primjena u uvezanim knjigama , nedostatak previše neiskorištenog praznog prostora
Stupci u tabeli
datum temeljnica opis duguje datum temeljnica opis potražuj
· stepeničasti računi – poslovni događaji upisuju se vremenskim slijedom ,jedan ispod drugoga a upisani iznos odmah zbrajaju ili odbijaju i nakon svakog se knjiženja iskazuje saldo , teško je utvrditi promet računa , najveća primjena kod knjiženja štednih uloga u štednoj knjižici
Stupci u tabeli :
datum temeljnica opis D ( + ) ili P ( - ) iznos
· T- račun – skraćeni oblik računa po pagini ( stranici ) jer su u upotrebi samo stupci duguje i potražuje , naziva se i školski račun
DUGUJE
POTRAŽUJE
2. KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PREMA KVALITETI STANJA KOJE ISKAZUJU ( PO SADRŽAJU )
§ AKTIVNI RAČUNI
– to su računi za praćenje stanja i kretanja imovine , promet dugovne strane je veći i saldo je dugovni , salda čine bilančne pozicije aktive
- osobitosti aktivnih računa :
§ početni saldo iz bilance knjiži se na dugovnu stranu
§ ako nema salda iz bilance , prvo knjiženje provodi se na dugovnoj strani
§ svako povećanje imovine knjiži se na dugovnoj strani
§ svako smanjenje imovine knjiže se na potražnoj strani
§ kada aktivni računi imaju salda , onda je on dugovni , a kod zaključivanja računa upisuje se na potražnu stranu kao salda izravnavanja tj. zaključni saldo
§ PASIVNI RAČUNI
- to su računi za pračenje stanja i kretanja kapitala i obveza
- veći je promet potražne strane od dugovne
- ako imaju saldo uvijek je potražni
- salda čine bilančne pozicije pasive
- osobitosti pasivnih računa :
§ početni saldo iz bilance knjiži se na potražnoj strani
§ ako nema salda po bilanci prvo knjiženje provodi se na potražnoj strani
§ svako povećanje obveza i kapitala knjiži se na potražnoj strani
§ svako smanjivanje obveza i kapitala knjiži se na dugovnoj strani
§ kad pasivni račun ima saldo on je potražni i kod zaključka računa upisuje se na dugovnu stranu kao saldo izravnavanja tj. zaključni saldo
§ AKTIVNO – PASIVNI RAČUNI
- u pravilu aktivni , nastankom nekog poslovnog događaja postaju aktivno – pasivni tj. privremeno iskazuju potražni saldo , na primjer računi kupaca
- plaćeno više od dobavljača
§ PASIVNO – AKTIVNI RAČUNI
- u pravilu pasivni , nastankom nekog poslovnog događaja postaju pasivno – aktivni tj. privremeno iskazuju dugovni saldo , na primjer računi dobavljača
- plaćeno više dobavljaču
3. KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PREMA SASTAVNICAMA USPJEHA POSLOVANJA
- prikazuju poslovne događaje ulaganja u proces poslovanja i prate rezultate ulaganja:
· računi rashoda
· računi prihoda
· računi dobitka i gubitka
Računi rashoda
· duguju nastankom rashoda
· svaka vrsta rashoda ima poseban knjigovodstveni račun ( troškovi sirovina , usluga , amortizacije , plaće )
· rashodi su smanjenja sredstva ili povećanje obveza
· na kraju obračunskog razdoblja izravnavaju se pokrićem iz ostvarenih prihoda
Računi prihoda
· nastankom prihoda uvijek potražuju
· prihodi su povećanje ekonomske koristi ili smanjenje obveza
· ostvaruju se prodajom , najmom , rentom , kreditiranjem i sl.
4.KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PREMA SAMOSTALNOSTI
- prema samostalnosti u iskazivanju podataka možemo ih podijeliti na :
o samostalni računi ( samostalni u odnosu na druge račune iskazuju se stanje i kretanje imovine , kapitala i obveza , prihoda i rashoda
o računi ispravka vrijednosti ( korektivni računi , ispravljaju ukupnu vrijednost samostalnog računa i svode je na stvarnu vrijednost , vezani su uz samostalne račune i ne mogu postojati sami za sebe
o prijelazni računi ( za privremeno prikazivanje poslovnih događaja iz područja novčanog poslovanja koje je uvijek vezano uz samostalni račun , koriste se za knjiženje poslovnih događaja uz koje su vezane dvije isprave )
5 .KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PREMA MOGUĆNOSTIMA RAŠČLANJIVANJA NJIHOVOG STANJA
- računi imovine , kapitala , obveza , prihoda i rashoda grupiraju se po srodnim pozicijama za koje se vode sintetički računi u glavnoj knjizi
- pomoćne knjige vode analitičke račune za raščlanjivanje dijelova pozicija od kojih se sastoji sintetički račun
- račune možemo podijeliti na :
· sintetičke ( račune glavne knjige koji prikazuje zbrojene podatke za određenu skupinu računa , a može se raščlaniti na sastavne dijelove – analitičke račune , knjiženja se provode po vrijednosti )
· analitičke ( dio sintetičkog računa , svaki prikazuje samo dio određenog sintetičkog računa, vode se u analitičkim knjigovodstvima – pomoćne poslovne knjige , knjiženja se provode po vrijednostima , a mogu i po vrsti i količini – zalihe sirovina i materijala , gotovih proizvoda i drugo )
6 .KNJIGOVODSTVENI RAČUNI PREMA POLOŽAJU U BILANCI
- mogu biti :
· računi bilančnih pozicija ( prikazuje stanje imovine , kapitala i obveza
· računi izvanbilačnih pozicija ( prikazuju tuđa sredstva kod poduzetnika i one poslovne događaj koji u trenutku nastajanja ne utječu na pozicije bilance i računa dobitka i gubitka , unosu se u bilancu ispod zbroja aktive i pasive
OTVARANJE KNJIGOVODSTVENIH RAČUNA
- knjigovodstveni računi otvaraju se iz početne bilance
- stanja svih pozicija aktive prenose se kao početna salda na dugovnu stranu aktivnih računa
- stanja svih pozicija pasive prenose se kao početna salda na potražnu stranu pasivnih računa
- knjigovodstveni računi otvaraju se nakon poslovnog događaja
- ako nije bilo stanja u početnoj bilanci
ZAKLJUČAK KNJIGOVODSTVENIH RAČUNA
- knjigovodstveni računi zaključuju se na kraju obračunskog razdoblja ili u trenutku prestanka poslovanja
- zaključak knjigovodstveni računa provodi se utvrđivanjem stanja – razlike između prometa knjigovodstvenih računa , saldo se prenosi na manju stranu kao zaključni saldo
četvrtak, 11. ožujka 2010.
Kapital, imovina i obveze
Knjigovodstvo
- je organizirani sustav koji na osnovi valjanih isprava prati financijske tokove i gospodarske procese i vremenskim slijedom evidentira nastale promjene na imovini , kapitalu , rashodima i prihodima i financijskom rezultatu poslovanja
- poslovne promjene bilježe se u poslovne knjige koje se vode prema knjigovodstvenim načelima , pravilima i standardima knjigovodstvene struke
- knjigovodstvo obvezatno vode sva trgovačka društva bez obzira na veličinu i djelatnost
-informacije se dostavljaju korisnicima pomoću računovodstvenih izvješća :
a) temeljna financijska izvješća
b) menadžerska izvješća
- za sastavljanje temeljnih financijskih izvješća potrebno je ostvariti sljedeće skupine računovodstvenih poslova :
a) prikupljanje podataka ( računovodstveni ulaz )
- ulaz isprava o knjigovodstvenim promjenama na imovini , obvezama , kapitalu , rashodima i prihodima
b) procesiranje podataka
- razvrstavanje
-unos podataka u poslovne knjige
- računovodstveni obračuni
-računovodstveni nadzor
c) financijsko izvješćivanje ( računovodstveni izlazi )
-temeljna financijska izvješća
-analiza financijskih izvješća
-računovodstvena izvješća za menadžere
-ostala izvješća
- temeljna financijska izvješća propisana su obveza uprave svakog trgovačkog društva i uvjet za zakonito poslovanje
- oblik i sadržaj TFI ( temeljnih financijskih izvješća ) uređen je zakonom o računovodstvu , Međunarodnim računovodstvenim standardima i vlastitim računovodstvenim politikama
Nalog za knjiženje
-dva su načina izdavanja naloga :
a) kontiranje na samoj izvornoj ispravi
b) ispostavljanje posebnog naloga za knjiženje – izvedene isprave
Odlaganje i čuvanje knjigovodstvenih isprava
- prema ZOR-u knjigovodstvene isprave čuvaju se u obliku izvornika ili prenesene na nositelja automatizirane ili mikrografske obrade podataka
Rokovi za čuvanje :
- sedam godina – prodajni blokovi i kontrolni blokovi , pomoćni obračuni i slične isprave , isprave platnog prometa u ovlaštenim fin. Institucijama
- jedanaest godina – isprave na temelju kojih su podaci proknjiženi u poslovnim knjigama
- trajno – isplatne liste ili druge evidencije koje osiguravaju podatke o zaposlenim
- čuvanje knjigovodstvenih isprava sukladno poreznim propisima propisuje dulje rokove
Odlaganje knjigovodstvenih isprava
- tijekom godine u registratore prema rednom broje i vrsti isprave ili rednom broju naloga za knjiženje
- čuvanje u arhivi , po isteku roka čuvanja donijeti odluku
Imovina , kapital i obveze
Imovina
- je ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolaže u obavljanju gospodarske djelatnosti , a javlja se u materijalnom obliku ( stvari ) , nematerijalnom obliku ( prava ) i novčanom obliku
- po funkciji i vijeku trajanja imovinu možemo podijeliti na :
-dugotrajna ( stalna )
- kratkotrajna ( tekuća – obrtna sredstva )
- ukupna imovina čini AKTIVU
Dugotrajna imovina
-je temeljni uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti
- obilježja dugotrajne imovine su:
-vijek trajanja duži od jedne godine
- tijekom vijeka trajanja sudjeluje u gospodarskim procesima i postepeno se troše , prenoseći svoju vrijednost na učinke ( proizvode , usluge , robu ) a da pritom ne mijenjaju svoj oblik
- da im je pojedinačna vrijednost u trenutku nabave veća od 2000 kn
- nije namijenjena prodaji
-dugotrajna imovina sastoji se od :
· -nematerijalne imovine
· -materijalne imovine
· -financijske imovine
· -potraživanja
Dugotrajna nematerijalna imovina :
- dugotrajna nematerijalna imovina nema fizički oblik , oblik je prava ili su to plaćeni izdaci temeljem kojih će poduzetnik u obavljanju djelatnosti imati određene koristi
- u dugotrajnu nematerijalnu imovinu možemo ubrajati :
1) izdaci za istraživanje i razvoj ( ulaganja na planu unapređenja i proširenja djelatnosti s ciljem ostvarena što veće koristi )
2) osnivačka ulaganja ( izdaci učinjeni za izradu elaborata , pribavljanje potrebnih isprava za osnivanje neke jedinice )
3) koncesija ( ustupljeno pravo ili dozvola dana drugome najčešće drugom poduzetniku da obavlja gospodarsku djelatnost ili koristi na ugovoreni rok neka dobra )
4) patent ( isključivo pravo korištenja vlastitog izuma , nitko nema pravo koristiti se izumom bez odobrenja nosioca patenta )
5) licencija ( dozvola , otkupljeno pravo korištenja tuđeg izuma )
6) goodwill ( ostvaruje se kod stjecanja , kupnje druge tvrtke kao razlika između knjigovodstvene i tržišne vrijednosti )
7) zaštitni znak ( oblik i sadržaj određuje poduzetnik , njime predstavlja svoju tvrtku , obilježava proizvode radi kvalitete i razlikovanja od istovrsnih proizvoda drugih proizvođača , znak treba prijaviti Zavodu za patente )
8) ulaganja na tuđoj imovini ( prodavaonice , restorani ili skladišta u tuđoj zgradi ili na tuđem zemljištu , stječe se pravo na dugoročne upotrebe uz ugovorenu naknadu )
9) predujmovi ( plaćeni za nabavu dugotrajne nematerijalne imovine , predujmovi se ne amortiziraju )
Dugotrajna financijska imovina
- dugotrajnu financijsku imovinu čine angažirana gotovinska ulaganja u : - dugoročne vrijednosne papire ( dionice , obveznice , blagajnički zapisi )
- dugoročno dani krediti pravnim i fizičkim osobama
- dugotrajno ulaganje u ostala društva
- dani dugoročni depoziti i kaucije
- udjeli u povezanim društvima
- udjeli u kapitalu drugog društva
Dugoročna potraživanja
- potraživanja su imovinskopravni odnosi nastali temeljem vjerodostojne isprave između potražitelja – vjerovnika i dužnika
- potraživanja je za vjerovnika pravo na naplatu a za dužnika obveza da plati
- kod dugotrajnih potraživanja rok dospijeća je dulji od jedne godine a čine ih :
1. potraživanja za upisani a ne uplaćeni kapital
2. potraživanja od povezanih društava
3. potraživanja temeljem prodaje na dugoročni kredit
Načini stjecanja i otuđenja dugotrajne materijalne imovine
-stjecanje nastaje ulaganjem od strane osnivača u temeljni kapital društva , kupnjom iz vlastitih sredstava ili investicijskog kredita odobrenog od banke ili druge pravne osobe , izgradnjom od strane drugog poduzetnika ili u vlastitoj režiji i besplatnim primitkom
- otuđenje nastaje prodajom , rashodovanjem ( redovno ili izvanredno ) i darovanjem
Kratkotrajna imovina
- u poslovnom se procesu stalno obrće i mijenja oblik – obrtna sredstva ili tekuća imovina
- u kratkotrajnu imovinu možemo svrstati :
· novac u blagajni i banci
· kratkoročna financijska imovina ( dospijeće do 1.god. , primljeni kratkoročni vrijednosni papiri , dani kratk. krediti, depoziti i kaucije , udjeli u povezanim društvima )
· kratkoročna potraživanja ( od kupaca povezanih društava , zaposlenih , države , osiguravajućih društava i ostala potraživanja do 1. god. )
· zalihe ( sirovina i materijala , sitnog inventara , ambalaže , auto guma , nedovršenih proizvoda, gotovih proizvoda i trgovačke robe , proizvodnja u tijeku , dani predujmovi dobavljačima , unaprijed plaćeni troškovi , nedospjela naplata prihoda )
Obveze
- prema MRS-u sadašnja obveza društva proizlazi iz prošlih događanja čijim se podmirenjem očekuje da će za društvo nastati kao posljedica odljev resursa koji sadrži ekonomske koristi
- prema roku dospijeća možemo ih podijeliti na :
- dugoročne
- kratkoročne
- dugoročne obveze dospijevaju na naplatu u roku iznad jedne godine
- pod dugoročne obveze smatramo :
· obveze za primljene dugoročne kredite
· dugoročne obveze iz financijskog leasinga
· obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima
· dugoročne obveze prema dobavljačima
· ostale dugoročne obveze
kratkoročne obveze dospijevaju na naplatu u roku do jedne godine
- pod dugoročne obveze smatramo :
· kratkoročne obveze prema dobavljačima
· obveze prema zaposlenicima
· obveze za poreze i doprinose
· obveze po kratkoročnim kreditima
· ostale kratkoročne obveze
- obveze čine PASIVU
Kapital
- je novac koji pojedinac ili društvo ulaže u gospodarsku djelatnost kako bi uspješnim poslovanjem ostvario dobitak kao povećanje uloženog kapitala
-kapital je temeljni uvjet obavljanja gospodarske djelatnosti
- kapital može biti :
· tuđi ( dugoročne i kratkoročne obveze )
· vlastiti ( je trajni izvor imovine , upisani kapital , pričuve ili rezerve , zadržani dobitak , dobitak tekuće godine
- vrijednost vlastitog kapitala = neto knjigovodstvena vrijednost TD
- temeljna bilančna jednadžba :
KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE
ILI
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA – OBVEZE
- poduzetnik može uložiti kapital u obliku :
· novca ( uplatom gotovine na račun )
· stvari ( zgrade , oprema , roba )
· prava ( patenti , licence )
- vlastiti kapital iskazuje se u pasivi bilance i čini trajni izvor imovine koja se iskazuje u aktivi bilance
- struktura vlastitog kapitala prema ZOR :
· upisani ( temeljni ) kapital
· premije na emitirane dionice ( kapitalni dobitak )
· revalorizacijske pričuve
· pričuve ( zakonske , statutarne , ostale )
· zadržani dobitak ili prenesena dobit
· dobit ili gubitak tekuće godine ( nakon oporezivanja )
- prema ZOR upisani kapital = temeljni kapital prema ZTD :
- upisani temeljni kapital članova društva s ograničenom odgovornošću ( d.o.o. ) – udjeli
- temeljni dionički kapital kod dioničkih društava ( d.d. ) – dionice
- premije na emitirane dionice ostvaruje d.d. prilikom prodaje dionica po cijeni većoj od nominalne vrijednosti – kapitalni dobitak
- revalorizacijske pričuve – rezultat ponovne procjene vrijednosti imovine i kapitala u skladu ss tržišnom vrijednošću ( revalorizacija procjenom vrijednosti i revalorizacija u uvjetima hiperinflacije – stopa inflacije u razdoblju od 3. godine premašuje stopu 100%
- zakon o PD ne smatra te pričuve kapitalom
- pričuve iz ostvarene dobiti služe za :
o pokriće nastalog gubitka u poslovanju
o za izdatke namijenjene prekvalifikaciji zaposlenika
o za pokriće šteta nastalih djelovanje više sile
o za modernizaciju poslovanja
o za otklanjanje ekonomskih poteškoća
-pričuve mogu biti :
- zakonske – d.d. unosi 20 dio ostvarene dobiti tekuće godine
- statutarne – visina uređena statutom
- ostale – uređene statutom ili odlukom vlasnika
- zadržana dobit je ne isplaćena dobit ostvarena u ranijim razdobljima , moguća isplata po odluci vlasnika
- preneseni gubitak je gubitak iz prethodnih razdoblja za koji nije bilo pokrića u dobiti ili pričuvama , preneseni gubitak smanjuje vrijednost ukupnog vlastitog kapitala
- dobit tekuće godine je rezultat poslovanja nakon oporezivanja
- gubitak tekuće godine je rezultat poslovanja , ako prelazi visinu vlastitog kapitala iskazuje u aktivi kao gubitak iznad visine kapitala
Npr. Upisani kapital 50.000
Ostale pričuve 5.000 vlastiti kapital
Zadržana dobit 5.000 60.000
Gubitak tekuće godine ( 70.000 )
Gubitak iznad visine kapitala ( 10.000 ) u aktivu
Povećanje i smanjenje vlastitog kapitala
- vlastiti kapital možemo povećati :
o pristupom novih članova koji unose novi kapital
o dokapitalizacijom – povećanje od strane postojećih članova
o kapitalnim dobitkom
o unosom osobne imovine članova u korist kapitala
o ostvarenjem dobiti
- smanjenje vlastitog kapitala nastaje :
o ostvarenjem gubitka
o isplatom dobiti
o isplatom ulagača koji istupa iz društva
- odluku o promjeni visine kapitala donosi vlasnik ( osnivač društva ili dioničari ) , promjena se provodi kroz sudski registar
- je organizirani sustav koji na osnovi valjanih isprava prati financijske tokove i gospodarske procese i vremenskim slijedom evidentira nastale promjene na imovini , kapitalu , rashodima i prihodima i financijskom rezultatu poslovanja
- poslovne promjene bilježe se u poslovne knjige koje se vode prema knjigovodstvenim načelima , pravilima i standardima knjigovodstvene struke
- knjigovodstvo obvezatno vode sva trgovačka društva bez obzira na veličinu i djelatnost
-informacije se dostavljaju korisnicima pomoću računovodstvenih izvješća :
a) temeljna financijska izvješća
b) menadžerska izvješća
- za sastavljanje temeljnih financijskih izvješća potrebno je ostvariti sljedeće skupine računovodstvenih poslova :
a) prikupljanje podataka ( računovodstveni ulaz )
- ulaz isprava o knjigovodstvenim promjenama na imovini , obvezama , kapitalu , rashodima i prihodima
b) procesiranje podataka
- razvrstavanje
-unos podataka u poslovne knjige
- računovodstveni obračuni
-računovodstveni nadzor
c) financijsko izvješćivanje ( računovodstveni izlazi )
-temeljna financijska izvješća
-analiza financijskih izvješća
-računovodstvena izvješća za menadžere
-ostala izvješća
- temeljna financijska izvješća propisana su obveza uprave svakog trgovačkog društva i uvjet za zakonito poslovanje
- oblik i sadržaj TFI ( temeljnih financijskih izvješća ) uređen je zakonom o računovodstvu , Međunarodnim računovodstvenim standardima i vlastitim računovodstvenim politikama
Nalog za knjiženje
-dva su načina izdavanja naloga :
a) kontiranje na samoj izvornoj ispravi
b) ispostavljanje posebnog naloga za knjiženje – izvedene isprave
Odlaganje i čuvanje knjigovodstvenih isprava
- prema ZOR-u knjigovodstvene isprave čuvaju se u obliku izvornika ili prenesene na nositelja automatizirane ili mikrografske obrade podataka
Rokovi za čuvanje :
- sedam godina – prodajni blokovi i kontrolni blokovi , pomoćni obračuni i slične isprave , isprave platnog prometa u ovlaštenim fin. Institucijama
- jedanaest godina – isprave na temelju kojih su podaci proknjiženi u poslovnim knjigama
- trajno – isplatne liste ili druge evidencije koje osiguravaju podatke o zaposlenim
- čuvanje knjigovodstvenih isprava sukladno poreznim propisima propisuje dulje rokove
Odlaganje knjigovodstvenih isprava
- tijekom godine u registratore prema rednom broje i vrsti isprave ili rednom broju naloga za knjiženje
- čuvanje u arhivi , po isteku roka čuvanja donijeti odluku
Imovina , kapital i obveze
Imovina
- je ukupna vrijednost sredstava kojom poduzetnik raspolaže u obavljanju gospodarske djelatnosti , a javlja se u materijalnom obliku ( stvari ) , nematerijalnom obliku ( prava ) i novčanom obliku
- po funkciji i vijeku trajanja imovinu možemo podijeliti na :
-dugotrajna ( stalna )
- kratkotrajna ( tekuća – obrtna sredstva )
- ukupna imovina čini AKTIVU
Dugotrajna imovina
-je temeljni uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti
- obilježja dugotrajne imovine su:
-vijek trajanja duži od jedne godine
- tijekom vijeka trajanja sudjeluje u gospodarskim procesima i postepeno se troše , prenoseći svoju vrijednost na učinke ( proizvode , usluge , robu ) a da pritom ne mijenjaju svoj oblik
- da im je pojedinačna vrijednost u trenutku nabave veća od 2000 kn
- nije namijenjena prodaji
-dugotrajna imovina sastoji se od :
· -nematerijalne imovine
· -materijalne imovine
· -financijske imovine
· -potraživanja
Dugotrajna nematerijalna imovina :
- dugotrajna nematerijalna imovina nema fizički oblik , oblik je prava ili su to plaćeni izdaci temeljem kojih će poduzetnik u obavljanju djelatnosti imati određene koristi
- u dugotrajnu nematerijalnu imovinu možemo ubrajati :
1) izdaci za istraživanje i razvoj ( ulaganja na planu unapređenja i proširenja djelatnosti s ciljem ostvarena što veće koristi )
2) osnivačka ulaganja ( izdaci učinjeni za izradu elaborata , pribavljanje potrebnih isprava za osnivanje neke jedinice )
3) koncesija ( ustupljeno pravo ili dozvola dana drugome najčešće drugom poduzetniku da obavlja gospodarsku djelatnost ili koristi na ugovoreni rok neka dobra )
4) patent ( isključivo pravo korištenja vlastitog izuma , nitko nema pravo koristiti se izumom bez odobrenja nosioca patenta )
5) licencija ( dozvola , otkupljeno pravo korištenja tuđeg izuma )
6) goodwill ( ostvaruje se kod stjecanja , kupnje druge tvrtke kao razlika između knjigovodstvene i tržišne vrijednosti )
7) zaštitni znak ( oblik i sadržaj određuje poduzetnik , njime predstavlja svoju tvrtku , obilježava proizvode radi kvalitete i razlikovanja od istovrsnih proizvoda drugih proizvođača , znak treba prijaviti Zavodu za patente )
8) ulaganja na tuđoj imovini ( prodavaonice , restorani ili skladišta u tuđoj zgradi ili na tuđem zemljištu , stječe se pravo na dugoročne upotrebe uz ugovorenu naknadu )
9) predujmovi ( plaćeni za nabavu dugotrajne nematerijalne imovine , predujmovi se ne amortiziraju )
Dugotrajna financijska imovina
- dugotrajnu financijsku imovinu čine angažirana gotovinska ulaganja u : - dugoročne vrijednosne papire ( dionice , obveznice , blagajnički zapisi )
- dugoročno dani krediti pravnim i fizičkim osobama
- dugotrajno ulaganje u ostala društva
- dani dugoročni depoziti i kaucije
- udjeli u povezanim društvima
- udjeli u kapitalu drugog društva
Dugoročna potraživanja
- potraživanja su imovinskopravni odnosi nastali temeljem vjerodostojne isprave između potražitelja – vjerovnika i dužnika
- potraživanja je za vjerovnika pravo na naplatu a za dužnika obveza da plati
- kod dugotrajnih potraživanja rok dospijeća je dulji od jedne godine a čine ih :
1. potraživanja za upisani a ne uplaćeni kapital
2. potraživanja od povezanih društava
3. potraživanja temeljem prodaje na dugoročni kredit
Načini stjecanja i otuđenja dugotrajne materijalne imovine
-stjecanje nastaje ulaganjem od strane osnivača u temeljni kapital društva , kupnjom iz vlastitih sredstava ili investicijskog kredita odobrenog od banke ili druge pravne osobe , izgradnjom od strane drugog poduzetnika ili u vlastitoj režiji i besplatnim primitkom
- otuđenje nastaje prodajom , rashodovanjem ( redovno ili izvanredno ) i darovanjem
Kratkotrajna imovina
- u poslovnom se procesu stalno obrće i mijenja oblik – obrtna sredstva ili tekuća imovina
- u kratkotrajnu imovinu možemo svrstati :
· novac u blagajni i banci
· kratkoročna financijska imovina ( dospijeće do 1.god. , primljeni kratkoročni vrijednosni papiri , dani kratk. krediti, depoziti i kaucije , udjeli u povezanim društvima )
· kratkoročna potraživanja ( od kupaca povezanih društava , zaposlenih , države , osiguravajućih društava i ostala potraživanja do 1. god. )
· zalihe ( sirovina i materijala , sitnog inventara , ambalaže , auto guma , nedovršenih proizvoda, gotovih proizvoda i trgovačke robe , proizvodnja u tijeku , dani predujmovi dobavljačima , unaprijed plaćeni troškovi , nedospjela naplata prihoda )
Obveze
- prema MRS-u sadašnja obveza društva proizlazi iz prošlih događanja čijim se podmirenjem očekuje da će za društvo nastati kao posljedica odljev resursa koji sadrži ekonomske koristi
- prema roku dospijeća možemo ih podijeliti na :
- dugoročne
- kratkoročne
- dugoročne obveze dospijevaju na naplatu u roku iznad jedne godine
- pod dugoročne obveze smatramo :
· obveze za primljene dugoročne kredite
· dugoročne obveze iz financijskog leasinga
· obveze po dugoročnim vrijednosnim papirima
· dugoročne obveze prema dobavljačima
· ostale dugoročne obveze
kratkoročne obveze dospijevaju na naplatu u roku do jedne godine
- pod dugoročne obveze smatramo :
· kratkoročne obveze prema dobavljačima
· obveze prema zaposlenicima
· obveze za poreze i doprinose
· obveze po kratkoročnim kreditima
· ostale kratkoročne obveze
- obveze čine PASIVU
Kapital
- je novac koji pojedinac ili društvo ulaže u gospodarsku djelatnost kako bi uspješnim poslovanjem ostvario dobitak kao povećanje uloženog kapitala
-kapital je temeljni uvjet obavljanja gospodarske djelatnosti
- kapital može biti :
· tuđi ( dugoročne i kratkoročne obveze )
· vlastiti ( je trajni izvor imovine , upisani kapital , pričuve ili rezerve , zadržani dobitak , dobitak tekuće godine
- vrijednost vlastitog kapitala = neto knjigovodstvena vrijednost TD
- temeljna bilančna jednadžba :
KAPITAL = IMOVINA - OBVEZE
ILI
NETO KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST = IMOVINA – OBVEZE
- poduzetnik može uložiti kapital u obliku :
· novca ( uplatom gotovine na račun )
· stvari ( zgrade , oprema , roba )
· prava ( patenti , licence )
- vlastiti kapital iskazuje se u pasivi bilance i čini trajni izvor imovine koja se iskazuje u aktivi bilance
- struktura vlastitog kapitala prema ZOR :
· upisani ( temeljni ) kapital
· premije na emitirane dionice ( kapitalni dobitak )
· revalorizacijske pričuve
· pričuve ( zakonske , statutarne , ostale )
· zadržani dobitak ili prenesena dobit
· dobit ili gubitak tekuće godine ( nakon oporezivanja )
- prema ZOR upisani kapital = temeljni kapital prema ZTD :
- upisani temeljni kapital članova društva s ograničenom odgovornošću ( d.o.o. ) – udjeli
- temeljni dionički kapital kod dioničkih društava ( d.d. ) – dionice
- premije na emitirane dionice ostvaruje d.d. prilikom prodaje dionica po cijeni većoj od nominalne vrijednosti – kapitalni dobitak
- revalorizacijske pričuve – rezultat ponovne procjene vrijednosti imovine i kapitala u skladu ss tržišnom vrijednošću ( revalorizacija procjenom vrijednosti i revalorizacija u uvjetima hiperinflacije – stopa inflacije u razdoblju od 3. godine premašuje stopu 100%
- zakon o PD ne smatra te pričuve kapitalom
- pričuve iz ostvarene dobiti služe za :
o pokriće nastalog gubitka u poslovanju
o za izdatke namijenjene prekvalifikaciji zaposlenika
o za pokriće šteta nastalih djelovanje više sile
o za modernizaciju poslovanja
o za otklanjanje ekonomskih poteškoća
-pričuve mogu biti :
- zakonske – d.d. unosi 20 dio ostvarene dobiti tekuće godine
- statutarne – visina uređena statutom
- ostale – uređene statutom ili odlukom vlasnika
- zadržana dobit je ne isplaćena dobit ostvarena u ranijim razdobljima , moguća isplata po odluci vlasnika
- preneseni gubitak je gubitak iz prethodnih razdoblja za koji nije bilo pokrića u dobiti ili pričuvama , preneseni gubitak smanjuje vrijednost ukupnog vlastitog kapitala
- dobit tekuće godine je rezultat poslovanja nakon oporezivanja
- gubitak tekuće godine je rezultat poslovanja , ako prelazi visinu vlastitog kapitala iskazuje u aktivi kao gubitak iznad visine kapitala
Npr. Upisani kapital 50.000
Ostale pričuve 5.000 vlastiti kapital
Zadržana dobit 5.000 60.000
Gubitak tekuće godine ( 70.000 )
Gubitak iznad visine kapitala ( 10.000 ) u aktivu
Povećanje i smanjenje vlastitog kapitala
- vlastiti kapital možemo povećati :
o pristupom novih članova koji unose novi kapital
o dokapitalizacijom – povećanje od strane postojećih članova
o kapitalnim dobitkom
o unosom osobne imovine članova u korist kapitala
o ostvarenjem dobiti
- smanjenje vlastitog kapitala nastaje :
o ostvarenjem gubitka
o isplatom dobiti
o isplatom ulagača koji istupa iz društva
- odluku o promjeni visine kapitala donosi vlasnik ( osnivač društva ili dioničari ) , promjena se provodi kroz sudski registar
PDV
PDV –porez na dodanu vrijednost
- PDV je državni porez koji ima za cilj oporezivanje krajnjeg potrošača
- u Hrvatskoj je u primjeni od 01.01.1998 godine
- za sudionike na tržištu je obračunska kategorija u korist države , što znači da za trgovačka društva PDV nije prihod ni rashod
- ne ulazi u vrijednost prihoda
- ne tereti vrijednost zaliha
- porezna stopa iznosi 23%
- preračunata porezna stopa = porezna stopa x 100
100 + porezna stopa
Predmet oporezivanja je :
o svaka isporuka dobara ili usluga obavljena u tuzemstvu uz nadoknadu
o vlastita potrošnja
o uvoz dobara u tuzemstvo
§ -isporuka dobara i usluga što se obave uz naknadu, bez naknade ili povoljnije uvjete vlasnicima udjela i članovima njihove uže obitelji kao i drugim primateljima
- PDV je državni porez koji ima za cilj oporezivanje krajnjeg potrošača
- u Hrvatskoj je u primjeni od 01.01.1998 godine
- za sudionike na tržištu je obračunska kategorija u korist države , što znači da za trgovačka društva PDV nije prihod ni rashod
- ne ulazi u vrijednost prihoda
- ne tereti vrijednost zaliha
- porezna stopa iznosi 23%
- preračunata porezna stopa = porezna stopa x 100
100 + porezna stopa
Predmet oporezivanja je :
o svaka isporuka dobara ili usluga obavljena u tuzemstvu uz nadoknadu
o vlastita potrošnja
o uvoz dobara u tuzemstvo
§ -isporuka dobara i usluga što se obave uz naknadu, bez naknade ili povoljnije uvjete vlasnicima udjela i članovima njihove uže obitelji kao i drugim primateljima
Pretplati se na:
Postovi (Atom)